Austrija

od **Admin** Sre Maj 28, 2008 4:28 am

Srednjoevropska država Republika Austrija sastoji se od 9 saveznih država. Graniči s Lihtenštajnom i Švajcarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru. Koruška (Kärnten), Donja Austrija (Niederösterreich), Gornja Austrija (Oberösterreich), Gradišće (Burgenland), Salzburg, Štajerska (Steiermark), Tirol, Vorarlberg i Beč (Wien) devet je saveznih država koje čine Austriju.

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, koje su naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća. Upravo je dinastija Habsburg zaslužna za akumulaciju i ujedinjavanje manjih kraljevstva, okruga i vojvodina što je u konačnici rezultiralo moćnom Austro-Ugarskom Monarhijom koja je na vrhuncu svoje slave krojila povijest Europe i svijeta.

Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss"). Saveznici su nakon 2. svj. rata držali Austriju do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu euro.

Iako je službeni jezika Austrije njemački, u svakodnevnom životu najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austriskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik. Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale važne vjere su islam i protestantizam.

Austrijski zapad i jug leže na Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

Nezaobilazna stanica za sve ljubitelje kulture svakao je glavni grad Beč, smješten na obalama Dunava. Sa svojih 1,7 milijuna stanovnika ujedno je i najveći grad. Austrijsku prijedstolnicu osnovali su Kelti davne 500. pr. n. Svatko tko posjeti grad na Dunavu nikako ne smije zaobići prvostolnicu Sv. Stjepana (Stephansdom), Državnu operu (Staatsoper), Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorische Museum) te Hofburg s golemim kupolama. Zahvaljujući bogatoj i dinamičnoj povijesti, bečka je kuhinja priča za sebe. Dugogodišnji vladari Habsburgovci širili su svoje carstvo na države različitih kultura, pa su usvojili i razne namirnice i načine pripreme jela.

Austrija je svijetu, osim Mozarta, dala i mnoge druge povijesne velikane, među kojima treba izdvojiti skladatelje Josepha Haydna, Johanna Straussa oca i sina, Arnolda Schönberga, Antona Weberna i Albana Berga. Treba spomenuti i slavne fizičare Ludwiga Boltzmanna i Erwina Schrödingera, filozofe Ludwiga Wittgensteina, Kurt Gödela, oca psihoanalize Sigmunda Freuda, pisca Karla Brucknera i Roberta Musila te slikara Gustava Klimta

Poznata je po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta jesu: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), Carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel). Tradicija ispijanja kave u Austriji vrlo je jaka i duga, pa je do 1730. godine Beč već imao tridesetak kavana. Najpoznatija imena su Meinl Kaffee i Eduscho, najomiljenija vrsta Mocca, a dodaju joj se mlijeko, šlag, šećer, čokolada te razne vrste alkohola